Ribolov kao pojam
2008/12/03,08:29
Ribolov je pojam koji se koristi za lov ribe u morima, jezerima, rekama i
ostale plodove mora kao školjke, rakove i hobotnice. Ribolov se dalje deli na
sportski ribolov (ribolov kao hobi) i komercijalni ribolov. Ribolov je stara i
široko rasprostranjena aktivnost sa raznim tehnikama i tradicijama, ali i
primenom modernih tehnoloških pomagala. Na našim teritorijama preovladava
ribolov na rekama i jezerima.
Bonton na vodi
2008/12/03,08:32
Ono
što bih na početku cele priče trebalo reći je da svaki ribolovac treba da zna
neka osnovna pravila ponašanja na vodi, kao i da poštuje zakone prirode. Na taj
načim očuvaćemo prirodu, vodu, kao i riblji svet zbog koga smo pre svega tu.
Upravo
iz ovih razloga ribolov ne bi trebalo da se poistovećuje sa stavovima kao šro
su: da ako želite da budete uspešan ribolovac morate rano ustati da bi ste
otišli na pecanje, jel u suprotnom nećete ništa uhvatiti, da sve što vam se
zakači na udicu i uhvatite, bez obzira na veličinu i lovostaj, treba da
ponesete kući, već to treba da bude vid opuštanja i uživanja dok čekate da riba
zagrize i nadmudrujete se sa njom prilikom izvlačenja. Zbog svega toga postoje
neka pravila koja bi trebala da se poštuju:
-
vratiti ribu u vodu koja je ispod
propisane mere ( Šaran 30 cm, Štuka 30cm, Linjak 20 cm, Smudj 35 cm, Karaš
20cm, Kečiga 30cm, Deverika 25 cm, Som 60 cm )
-
poštuj ustanovljene lovostaje za
odredjene vrste riba ( Šaran 01.IV-31.V, Štuka 01.II-31.III, Linjak
15.IV-30.VI, Smudj 01.III-30IV, Karaš 01.V-31.V, Kečiga 01.IV-31.V, Som
01.V-15.VI )
-
Obalu uvek ostavi čistu. Ne
ostavljaj za sobom smeće, papire i druge otpatke, biće ti krivo kada dođeš
sledeći put na to mesto i zatekneš prljavu obalu, jel mnogo je lepše pecati na
čistoj obali.
-
Ne
stvaraj buku na ribolovnom mestu, jer ona smeta drugim ribolovcima a i ribi
-
Ne
bućkaj po vodi, bilo iz čamca, bilo sa obale
-
Uvek
pitaj ribolovca koji je došao pre tebe na pecanje da li možeš da staneš i pecaš
u njegovoj blizini
-
Pažljivo
rukuj priborom i ne prebacuj svojim priborom preko tuđeg da se ne bi zamrsili i
da vam ne bi propao dan
-
Spremi sav pribor za pecanje koji
ti je potreban i proveri još jednom pre nego što podješ da li si sve poneo, da
ti se ne bi desilo, kad si već na vodi, da si zaboravio mamce, udice, sisteme
za pecanje...
-
Ne savetuj nikoga, ne nameći svoje
mišljenje ako ti savet i mišljenje niko nije tražio
-
U
prolazu do ribolovnog mesta uvek pozdravi ribolovce na koje nailaziš, NE sa srećan
ulov, već sa BISTRO.
Pribor za pecanje
2008/12/07,14:50
Da bi ste krenuli na pecanje, morate imati odgovarajući pribor za to. Zato će ovde biti predstavljen osnovni pribor za pecanje koji svaki ribolovac treba da poseduje.
- Ribolovački štapovi
- Mašinice
- Najlon ili struna
- Udice
- Olovo
- Ostali pribor
U zavisnosti od afiniteta i tehnika pecanja svaki ribolovac se odlučuje za odrenjenu kombinaciju pribora. Svakako da jedan iskusan ribolovac neće se odlučiti za isti pribor, kao i neki početnik u pecanju, jer su njegove potrebe i zahtevi drugačiji i na mnogo višem nivou. Iskusniji ribolovci već znaju koji pribor, za koju ribu će koristiti, koju marka pribora će odabrati. Danas u prodavnicama ribolovačke opreme može se pronaći veoma velik izbor kvalitetne opreme različitih proizvodjača. Neki od njih su: Shimano, Mitchell, Abu Garcia, Viva, D.A.M, Barkley. Problem može nastati kad neko ko želi da krene na pecanje uđe u prodavnicu , kako odabrati pribor koji nam je potreban? To se ne dešava samo početnicima, već i iskusnijim ribolovcima. Pa s obzirom na to i raspon cena ovog pribora je veoma velik.
Ribolovački štap
2008/12/07,15:03
Svakako najvažniji deo ribolovačke opreme je ribolovni štap. Kada je o štapovima reč, to je zasigurno deo pribora čije su osobine i performanse najviše uznapredovale zahvaljujući razvoju tehnologije. Štapovi se sada izradjuju od najsavremenijih materijala, svakodnevno se usavršavaju za različite tehnike pecanja, jer nijedan ribolovni štap nije univerzalan.
Velika većina današnjih štapova za pecanje napravljena su od fiberglasa, grafita ili kombinacija ovih dvaju materijala. Fiberglas je od ranije u upotrebi, ali od oba materijala je moguće napraviti dobre štapove i oba materijala imaju svoje prednosti koje ih izdvajaju. Štapovi se proizvode omotavanjem mnogobrojnih slojeva fibera, fiberglasa ili grafitnog materijala oko konusnog tela. Slojevi se povezuju međusobno lepkovima.
Nekoliko slojeva čine štap i moraju se završiti specijalnim lakom. Kada je ceo proces gotov, šablon se skida i dobijemo blank štapa. Više fibera štap čini jačim i obrnuto. Štapovi od fiberglasa su fleksibilniji i obično dugotrajniji od grafitnih štapova, dok su grafitni štapovi jači, lakši, što ih čini omiljenim kod ribolovaca koji obično pecaju velike ribe, jer svako želi da ima lagan štap sa kojim može da se nosi i sa najkrupnijim ribama. Slabosti grafitnih štapova je da su lako lomljivi i krhki i ne bi trebalo sa njima da pecate za vreme oluje i ispod dalekovoda jer su odlični provodnic struje.
Sem razlike u materijalu od koga su štapovi napravljeni, sledeća važna razlika je u nameni štapa, te danas na tržištu i u upotrebi imamo više vrsta ribolovačkih štapova:
- Varaličarski štapovi
- Mušičarski štapovi
- Šaranski štapovi
- Štapovi bez sprovodnika
- Bolonjez štapovi
- Dubinski štapovi
- Meč štapovi
Varaličarski štapovi
Varaličarski štapovi su obično dužine od 1,40 metara, pa sve do 3,30 metara,Obično su u današnje vreme to štapovi iz dva dela, sa provodnicema, težine bacanja od 10gr pa sve do preko 200gr. Štapovi sa manjom težinom bacanja namenjeni su varaličarenu sitnijih grabljivica, dok su najteži namenjeni varaličarenju krupnih grabljivica.
Mušičarski štapovi
O ovoj vrsti štapova ne bih mogao ništa da vam kažem jer nemam nikakva iskustva u mušicarenju i nisam imao prilike da se upoznam sa ovom tehnikom pecanja.
Šaranski štapovi
Štapovi za pecanje šarana su obično dužine od 3.6 ili 3.9 metara, težine bacanja od 2,5 do 3,5 libre. Reč je uglavnom o dvodelnim štapovima, mada proizvode se i teleskopski štapove sličnih karakteristika. Obično se ovi štapovi koriste pri pecanju šarana na velikim daljinama i pri tome oni moraju biti dovoljno kruti da nose težinu olova, a sa druge ostane dovoljno osetljivi.
Štapovi bez sprovodnika
Štapovi bez sprovodnika namenjeni su pecanju ribe na plovak. Dužine ovih štapova kreću se u zavisnosti od namene od 3 metara, pa sve do takmičarskih štapova dužine 10 i više metara. Napravljeni su iz nekoliko delava koji se uklapaju jedan u drugi (teleskopski štapovi). Ranije su pravljeni od fibera, ali pojavom karbona koji je puno lakši danas je večina ovakvih štapova napraljena upravo od tog materijala. Kod nas su vrlo popularni i na tržištu ima puno modela, raličitih proizvođača i cena.
Bolonjez štapovi
Ova vrsta štapa je izmišljena u Italiji. Bolonjez štapovi su dugi štapovi sa sprovodnicima i mestom za mašinicu. Služe za pecanje bele ribe na velikim rekama, gde nije moguće zabaciti štapom bez sprovodnika jer su potrebni daleki izbačaji. U osnovi bolonjez štapova su teleskopski štapovi sa sprovodnicima. Koriste se u kombinaciji sa malim i laganim mašinicama, koje imaju velik stepen prenosa.
Dubinski štapovi
Dubinski štapovi namenjeni su pecanju ribe na dnu. Obično je reč o dvodelnim štapovima, mada danas postoji i veliki izbor teleskopskih štapova namenjenih za ovu vrstu ribolova.
Takođe i među ovim grupama štapova postoje fine podele u zavisnosti na kojim vodama i kojim ribama su namenjeni. Tako jedna od podela može biti na: laki, srednji i teški ribolov
Laki štapovi
Namenjeni su pecanju bele ribe. Težine bacanja su do 40gr. Reć je obično o štapovima akcije B-C , dužine 3-4m (zavisi od vode na kojoj pecate).
Srednji štapovi
Namenji su najčešće pecanju grabljivice i krupnije bele ribe. Težine bacanja su od 40 do 80gr. Reč je obično o štapovima akcije B-A. Dužina štapova se kreće od 2,10 do 4m,
Teški štapovi
To su obično dvodelni štapovi, ređe teleskopski, Namenjeni pecanju krupnih riba, kao što je som, šaran.... Težine bacanja su od 80gr i naviše. Reč je obično o štapovima akcije A. Dužina štapova se kreće od 2,10 do 4m,
Pri odabiru štapa uzima se u obzir akcija štapa i od nje zavisi "brzina i oštrina" vaše kontre.
Akcija A ili 4,5-5,0: savija se samo vrhom
Akcija B ili 3,5-4,0: savija se prva trećina štapa
Akcija C ili 2,5-3,0 : savija se više od polovine štapa
Akcija D ili 1,5-2,0: savija ceo štap
Težina bacanja predstavlja težinu olova i mamca koja će se zabacivati štapom.
Kako prema vrsti materijala tako i prema nameni i ostalim karakteristikama danas na tržištu imamo čitav niz različitih cena štapova. Uvek je naravno bolje kupiti kvalitetniji štap jer je takvim štapom uvek lakše loviti ribu, a i duže će potrajati od jeftnih. Naravno ne znači ako imate kvalitetan i skup štap da će vam to garantovati ulov ribe, mnogi ribolovci hvataju kripne primerke ribe sa jeftinom opremom, međutim kao i za bilo koju drugu stvar na tržištu skuplji proizvodi, pa tako i štapovi, duže će trajati i bolji doživljaj će pružiti prilikom izvlačenja ribe.
Ribolovačka mašinica
2008/12/13,13:45
Mašinica je svakako deo opreme bez koga je ozbiljniji ribolov nezamisliv i predstavlja, pored ribolovačkog štapa, jedan od najskupljih delova opreme. Mašinica je sprava koja služi za odmotavanje i namotavanje najlona, na čijem se kraju nalazi mamac. Prve mašinice su se pojavile još 1650. godine u Londonu, a do današnjeg dana njihova izrada, kvalitet i performanse su dovedene do savršenstva. Neka najosnovnija podela je na: rotacione, multiplikacione i stacionarne. Kod nas se najviše koriste stacionarne mašinice. Mašinicu biramo u zavisnosti od ribe koju pecamo i tehnike pecanja.
Osnovna funkcija ribolovačke mašinice jeste rotacija, tj. rotaciono namotavanje najlona na kalem špulne i izbacivanje istog sa kalema. Kvalitet te rotacije određuje celokupne preformanse mašinice. Na primer Shimano-va mašinica STELLA FB ima specijalni oblik rotora koji maksimizuje čvrstoću i ravnotežu. Rotor leži na čuvenom Shimano valjkastom ležaju, specijalnom ležaju koji radi kao najmanje 3 ili 4 kuglična ležaja. Ovaj “jednosmerni” valjkasti ležaj skoro trenutno, bez praznog hoda, sprečava okretanje rotora u suprotnom smeru. To omogućava momentalno i precizno zakačivanje udice. Kućišta i špulne savremenih mašinica se sve češće izrađuju od grafitnih materijala. Time se postiže lakoća mašinice uz minimalan gubitak na čvrstoći i izdržljivosti same mašinice
Da bi se osnovna funkcija obavljala kako treba imamo niz pomoćnih funkcija. Jedna od važnijih pomoćnih funkcija je kočioni mehanizam za otpuštanje kalema prilikom izvlačenja krupnih riba, kojim se smanjuje opterećenje na glavni mehanizam i bojaznost od pucanja najlona. Sistem kao što je jednodelna rampa omogućava da najlon brže dolazi na roler. Postoje razni sistemi kao što je sistem naprimer Super Slow Oscillation koji ravnomerno slaže najlon na špulnu, smanjujući praznine između namotaja koje mogu da prouzrokuju neželjeno trenje ili zastoje prilikom zabačaja. Namotavanjem najlona u namotaje bez međusobnog razmaka omogućava sa da naredni sloj najlona ne upada među namotaje prethodnog sloja. Na taj način se manje energije troši dok se najlon odmotava sa kalema, što znači da mogu da se ostvare dalji zabačaji i veća preciznost. Labav najlon na roleru je osnovni uzrok problema prilikom zabačivanja, zato danas postoje sistemi koji sadrže štrčeću donju površinu koja pomaže da se spreči opuštenost i mlitavost najlona.Precizno izgrađen glavni zupčanik prenosi više snage od ručice do rotora, samim tim on zahteva manje napora, a uzvraća veću snagu prilikom borbe sa ribom sa dosta smanjenom komponentom habanja.Funkcija kao što je Power roller umnogome smanjuje uvijanje najlona, produžavajući životni vek najlona i poboljšavajući preformanse zabacivanja. Danas se prilikom izrade mašinica koriste sistemi koji umanjuju veliki procenat površinskih kontakata tako što se ugradjuju ležajevi na svaku stranu osovine, tako da se dovodi osovina u plutajuću poziciju znatno povećavajući efikasnost i vek, kao i sistemi za smanjuje podrhtavanja mašinice, pri čemu se omogućava veoma glatak rad.
Najlon - struna
2008/12/13,13:47
Najloni (strune) predstavljaju vezu između štapa i udice. Dobar najlon je vrlo značajan za uspešan ribolov, a naročito kod pecanja kapitalnih primeraka. Najvažnije osobine ribolovnog najlona su debljina, materijal od kog je izrađen, težina (zbog daljine zabačaja), nosivost. Karakteristike koje utiču na izbor najlona su jačina (nosivost), nosivost čvora, istegljivost, postojanost boje, otpornost na habanje i vidljivost. Dele na monofile i pletenice. Najloni obično imaju manju nosivost od strune. S obzirom na navedene karakteristike i u zavisnosti od proizvodjača najlona postoje i razlike u ceni koje se kreću od 100 pa do više hiljada dinara. Uzeti kvalitetan najlon ne znači da će vam on trajati godinama i da kad ga jednom kupite ne morate više da ga menjate. Svakako da će kvalitetan najlon povećati vaše šanse da izvučete kapitalne primerke, i u mnogome smanjiti habanje i uvrtanje najlona. Neko nepisano pravilo bi bilo da bi pred svaku pecarošku sezonu trebalo promenuti najlon na mašinicama, a najlon na sistemima za pecanje na plovak trebalo bi češće u toku godine menjati ga jel se više haba i gubi svoju elestičnost prilikom pomeranja plovka... Različite debljine i nosivost najlona omogućavaju i pecanje različite ribe. Tako tanji najloni debljine do 0.20mm se koriste za pecanje bele ribe, tj. sitnije ribe, dok deblji najloni koriste se za pecanje krupnije ribe i kapitalnih primeraka.
Udica je osnovni i najstariji deo pribora za pecanje. Ribolov je nezamisliv i nemoguć bez udice, i ona je najznačajniji deo opreme za pecanje jer je neposredno u kontaktu sa ribom tako što je kači za usta. Udica se vezuje na najlon ili preko raznoraznih varalica.
Danas se udice izradjuju od raznovrsnih materijala, ali najčešće na našem tržištu se mogu pronaći udice izradjene od čelika i karbonskih vlakana. Postoje različite vrste udica, i to po obliku, nameni i veličini. Po obliku mogu biti sa dužim vratom, šire, uže, s kukicom na kraju, odnosno bez nje, a u zavisnosti od broja udica jednokrake, dvokrake ili trokrake. Prema nameni udice se mogu podeliti na osnovu vrste ribe koju pecamo, tako imamo šaranske, za belu ribu, za grabljivice kao što su štuka, som.Veličina udice koju ćete koristiti takodje zavisi od vrste ribe koju hoćemo da pecamo. U zavisnosti od veličine udice se obeležavaju brojevima. Što je veći broj na pakovanju, udice su manje.
Plovak predstavlja najpouzdaniju vezu između ribe i ribolovca. Za njega s pravom kažu da je "nerv" koji prvi reaguje na dodir ribe i mamca, pravovremeno upozorava ribolovca da se pripremi i kontrira.
Plovci se izrađuju od različitih materijala, kao što su: pluta, drvo, plastika, stiropor, perje. Izradjuju se u različitim veličinama, različitih oblika. Njihov oblik i veličina zavise od vode na kojoj pecamo, tehnike pecanja, kao i terena na kojim pecamo.
Osnovna podela plovaka je na fiksne i klizne plovke. Fiksni plovci stoje na dubini koju smo namestili i dubina se mora ručno menjati. Kod klizećih plovaka na najlon se postavljaju dva graničnika i to jedan iznad plovka, a drugi ispod plovka. Putem gornjeg graničnika podešava se dubina, a plovak slobodno klizi niz najlon. Ovaj sistem pecanja se obično koristi za pecanje na velikim dubina i kada se daleko zabacuje. Ovi plovci u sebi imaju olovo i pružaju mogućnost podešavanja olova.
Ostali pribor
2008/12/14,17:57
Pored osnovnog priborae opreme koja je najbitnija, postoji još mnogo ribolovačke opreme, koja se koristi u savremenom ribolovu i koja služi da ribolovcu pecanje učini što dostupnijim, komfornijim i produktivnijim. Tu spadaju razne vrste varalica, olovni tegovi, blinkeri, meredovi, čerenac, čuvarka, držači za štapove.. Sve su ovo stvari bez kojih se da kažemo i može ali definitivno se ne preporučuje da krenete na pecanje bez njih.
Tehnike pecanja
2008/12/19,11:12
Postoje različite tehnike pecanja i za svaku od njih potrebno je prilagoditi pribor za pecanje. Za koju tehniku ćemo se opredeliti zavisi od toga koju vrstu ribe želimo da pecamo, kakav je teren na kome pecamo, dal je reč o tekučim ili stajaćim vodama i mnogim drugim uslovima. Na osnovu ovoga možemo reći da imamo neke četri osnovne tehnike pecanja:
- Dubinsko pecanje
- Pecanje na plovak
- Varaličarenje
- Mušičarenje
Ovo su neke od osnovnih tehnika pecanja, koje su na našim vodama najzastupljenije, a pored njih postoji i niz drugih tehnika pecanja kao što su na primer bolonjez tehnika, tehnika ribolova wagller plovcima. Svaka ova tehnika nudi niz različitih sistema koje se primenjuju u pecanju i svaki iskusniji ribolovac ima neki svoj sistem koji mu se pokazao kao najbolji.
Dubinsko pecanje
2008/12/19,11:17
Dubinsko pecanje je jedna od najzastupljenijih tehnika pecanja kod nas. Dubinskom tehnikom se mogu pecati najrazličitije vrste riba, od bele ribe do grabljivica kao što su som i štuka.Sama tehnika pecanja, pribor i mamci se razlikuju u zavisnosti koju od navedenih riba pecamo. Ova tehnika podrazumema pecanje sa olovicom ili hranilicom koja se može postaviti na dva različita načina. U prvom slučaju olovo se postavlja na kraj najlona i iznad njega se postavljaju najčešće dve udice pri pecanju bele ribe, a jedna udica pri pecanju soma, štuke, a u drugom slučaju postavlja se sistem sa jednom udicom iznad olova ili hranilice a druga udica se postavlja ispod.
Da bi smo koristili ovu tehniku pre svega moramo imati adekvatan štap i mašinicu za pecanje. Ako se peca na većim daljinama potrebno je imati duži štap – do 4m i adekvatnom akcijom, kao i da provodnici za najlon budu dovoljno široki kako bi najlon nesmetano klizio niz njih,a sve to da bi se sistem za pecanje lakše zabacio na željeno mesto. Savremeni ribolov danas zahteva mašinice sa većim stepenom prenosa i sa većim kapacitetom špulne. Kod ovakvog načina pecanja signalizator da riba peca je vrh štapa koji se zatrese, a kako je tehnika uznapredovala danas imamo razna pomoćna sredstva u vidu elektronskih signalizatora, razna zvonca, karike... Samo postavljanje sistema kojim će se pecati razlikuje se od ribolovca do ribolovca. Prethodno navedeni sistemi su dva osnovna sistema za ovaj vid ribolova, dok se u zavisnosti od vrste ribe, terena na kojem se peca, kombinuje debljina i nosivost glavnog najlona, dužina i debljina podveza, veličina udice, tezina olova ili hranilice.
Pri pecanju bele ribe treba koristiti najlone manje debljine, jel je time pecanje osetljivije, kod nas ribolovci najčešće koriste najlon debljine od 0.20mm do 0.30mm, dok pri pecanju krupnije ribe koriste se najloni debljine 0.35mm i više. Nosivost najlona zavisi od težine olova i što je veća težina olova potreban je deblji najlon sa većom nosivošću i obrnuto.Podvez je u direktnoj vezi sa udicom i treba da bude u skladu sa veličinom udice. On treba da bude tanji od glavnog najlona, a dužina podveza zavisi od ribe koja se peca. Iako postoje po tom pitanju različiti stavovi ja sam mišljenja da podvez pri pecanju bele ribe ne treba da bude duži od 15cm, a pri pecanju grabljivica treba da bude do 30cm-40cm. Velicina udica takodje zavisi od velicine ribe koju ocekujete i mamca koji koristite. Ako pecate belu ribui sitnije mamce koristićete manje udice, recimo 12, dok za krupniju ribu i krupnije mamce koriste se veće udice – 8. Težina olova ili hranilice zavisi od daljine i terena na kojem se peca. Ukoliko se radi o tekućoj vodi i većim daljinama potrebno je koristiti teže olovo u suprotnom se koristi lakše. Danas postoji veoma velik broj različitih oblika olovica i hranilica, a za koji se odlučiti zavisi od afiniteta i potreba ribolovca.
Pecanje na plovak
2008/12/19,11:19
Pecanje na plovak je kod nas najzastupljeniji način ribolova, a sam plovak predstavlja najpouzdaniju vezu između ribe i ribolovca.Danas postoji veoma velik broj različitih vrsta plovaka, a za koji se odlučiti zavisi od terena i vode na kojoj se peca (tekuća ili stajaća) i vrste ribe. Generalno gledano plovci koji u donjem delu imaju zadebljanje ili su kompletno okrugi sa malom antenom na vrhu najćešće se koriste za pecanje u tekućim vodama, dok plovci kod kojih je telo cilindričnog oblika i polako se sužava idući prema dnu bio bi pravi izbor za pecanje na stajaćim vodama.
Pribor koji je potreban za ovu tehniku pecanja je svakako štap, mašinica, plovak, olovo i udica. Na našim vodama najrasprostranjeniji su teleskopski štapovi dužine od 3m do 6m, a sve više se koriste i štapovi sa mašinicama u slučaju klizećih plovaka. Sistem koji se postavlja za tehniku pecanja sa fiksnim plovcima je sledeći: Na najlon se provuče plovak i fiksira se za njega, a na donjem kraju najlona se napravi kukica za koju se kači podvez sa udicom. Potrebno je reci da podvez treba da bude tanji od glavnog najlona. U zavisnosti od težine plovka postavlja se otežanje u vidu olova kako bi on potonuo do odredjene granice. Ima različitih načina postavnjanja olovica na najlon. Jedan od njih je da se više lakših olovica rasporedi izmedju udice i plovka, drugi bi bio da se jedna teža olovica stavi na kukicu do podveza. Ja sa pristalica ovog drugog sistema jer tako lakše udica sa mamcem pada na dno. Drugi sestem je slican prethodnom samo za razliku od njega na donji kraj najlona se postavlja olovica, a iznad nje se kači podvez sa udicom. Ovaj drugi sistem se veoma često koristi za pecanje štuke.
Sama tehnika pecanja se razlikuje u odnosu na to da li se peca na tekućoj ili stajaćoj vodi. Na stajaćim vodama se sistem baca na fiksno mesto i ne zahteva stalno vadjenje i bacanje kako bi se sistem stalno držao na hranjenom mestu. U zavisnosti od dubine vode i u kom sluju vode zelimo da pecamo ribu tako postavimo plovak i čekamo.Na tekućim vodama potrebno je često vaditi i bacati sistem jer nakon zabacivanja voda počinje da nosi plovak nizvodno. Pri ovakvom pecanju potrebno vrhom štapa pratiti kretanje plovka i držati najlon što je moguće zategnutije kako bi mogli lakše da udarimo kontru kad riba počne da podvlači plovak pod vodu.